RAZVOJ PALIJATIVNE SKRBI

Razvoj palijativne skrbi počeo je 60-ih godina u Velikoj Britaniji, te 70-ih u SAD-u i Kanadi kao reakcija na promjene u medicinskoj kulturi. Hospicijski pokret imao je glavni međunarodni utjecaj u promicanju palijativne skrbi. Cicely Saunders, koja je radila u St. Joseph's hospiciju od 1957. do 1967., gdje je i proučavala kontrolu boli kod uznapredovalog raka, dala je snažan poticaj za osnivanje St. Christhopher hospicija u Londonu (1967.). Iako to nije bio prvi hospicij,  bio je prva medicinska, akademska i moderna zdravstvena ustanova, s naglaskom na edukaciji i istraživanju uz klinički rad. Stoga se Saunders smatra začetnicom moderne palijativne skrbi.  Urološki kirurg Balfour Mount 1974. godine osniva prvi bolnički odjel palijativne skrb pri bolnici u Montrealu (Kanada).

Razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj se do nedavno isključivo temeljio na hospicijskom pokretu unutar segmenta civilnog društva predvođenim pionirkom, prvom zagovornicom palijativne skrbi u Hrvatskoj, Anicom Jušić. 1994. godine organiziran je prvi simpozij, Hospicij i palijativna skrb, u Zagrebu u Hrvatskom liječničkom domu, a u jesen je osnovano Hrvatsko društvo za hospicij-palijativnu skrb u Hrvatskom liječničkom zboru (HLZ). Održano je niz simpozija o palijativnoj skrbi, a  Anica Jušić osnovala je Centar kućnih posjeta 2000. godine. Povjerenstvo za palijativnu skrb Ministarstva zdravstva osnovano je 2001. godine. Palijativna skrb uvedena je u Zakon o zdravstvenoj zaštiti 2003. godine. Hrvatska deklaracija o palijativnoj skrbi objavljena je 2008. godine. Dana 21.9.2010. godine otvoren je i Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine - CEPAMET. Izmjena u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti prihvaćena je 2011. godine. Prvi hospicij u Hrvatskoj „ Hospicij Marije Krucifikse Kozulić“ otvoren je u Rijeci 28.1.2013. godine. Stalni angažman i rad stručnjaka doprinosi sve većem napretku razvoja palijativne skrbi u Hrvatskoj.

PALIJATIVNA SKRB-ŠTO ONA PODRAZUMJEVA?

Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji, obuhvaćajući sve oboljele od uznapredovanih i neizlječivih bolesti, sprečavajući i ublažavajući im patnje pomoću rane identifikacije, besprijekorne prosudbe, liječenja boli te drugih problema-fizičkih, psihosocijalnih, duhovnih... Interdisciplinarnim pristupom  palijativna skrb u svojim djelokrugom obuhvaća bolesnika, obitelj i zajednicu.
Palijativnu skrb predvodi stručni tim (interdisciplinarni pristup) koji se sastoji od obiteljskog liječnika, liječnika specijalista (ovisno o primarnoj bolesti), medicinskih sestara, psihijatra, psihologa, socijalnog radnika, fizioterapeuta, dijetetičara, duhovnika… Provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.
Palijativna skrb obuhvaća zbrinjavanje bolesnikovih potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće ili u ustanovi. Ona afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života,  koja dolazi na kraju, smrt ne ubrzava niti je odgađa, nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti, često je potrebna mjesecima i godinama.

Interdisciplinarni pristup

Kvalitetna palijativna skrb moguća je jedino TIMSKIM radom članova različitih profesija koji međusobno surađuju, i integriraju aktivnosti.

KOJE SU RAZINE PALIJATIVNE SKRBI I ŠTO ONA OBUHVAĆA?

Palijativna skrb obuhvaća:

• liječenje boli
• kontrolu drugih teških simptoma: kašalj, dispneja, nesanica, mučnina, prehrana, hidracija, konstipacija, kronični umor
• psihosocijalnu podršku bolesnicima: nastoji pružiti potporu bolesnicima kako bi živjeli što aktivnije i što kvalitetnije do svoje smrti, istovremeno pruža i potporu obitelji tijekom bolesti i u periodu žalovanja. U palijativnoj skrbi obitelj predstavlja osnovnu jedinicu skrbi.

Palijativna skrb:

• NE odnosi se samo na starije bolesnike - obuhvaća cijelu životnu dob (od dojenačke dobi do duboke starosti )
• NE odnosi se samo na bolesnike s rakom (oko 50%) - obuhvaća sve oboljele od neizlječivih bolesti (neurološke, duševne, srčane, bubrežne, dijabetičare…)
• NE odnosi se na zadnjih par dana ili tjedana života - često je potrebna mjesecima i godinama    
• NE želi da bolesnik boravi u JIL-u ili na akutnim odjelima - već u  jedinicama palijativne skrbi  (što kraće i što bliže obitelji)
• NE poskupljuje liječenje - racionalizira troškove

Razine palijativne skrbi

• Palijativni pristup: svi profesionalci trebali bi biti  informirani o postojanju palijativne skrbi -znati što nudi, koje su dobrobiti, gdje se nalazi.
• Opća palijativna skrb:  osnovna znanja iz palijativne skrbi, provode je zdravstveni  profesionalci kojima palijativna skrb nije primarni posao nego se u svom radu susreću s pacijentima kojima treba palijativna skrb-znaju prepoznati  i riješiti komplicirane simptome (PZZ, hitni prijemi bolnica).
• Specijalistička palijativna skrb: provode je dobro educirani profesionalci kojima je palijativna skrb isključivi posao-znaju riješiti kompleksne situacije i simptome.

Oblici specijalističke palijativne skrbi

Sustav palijativne skrbi primarno se ne uspostavlja kao novi-paralelni sustav, već se ustrojava temeljem prenamjene postojećih resursa, osnaživanjem i osposobljavanjem profesionalaca, postavljenjem novih procedura i standarda rada te formiranjem potrebnih specijalističkih službi palijativne skrbi.

Oblici specijalističke palijativne skrbi:

• koordinator za palijativnu skrb-Centar za koordinaciju palijativne skrbi
• mobilni palijativni tim
• bolnički tim za palijativnu skrb
• ustanova za palijativnu skrb-hospicij
• odjel palijativne skrbi-palijativne postelje
• dnevna bolnica za palijativnu skrb
• ambulanta za palijativnu medicinu
• posudionica pomagala
• volonteri, ustanove u kulturi (knjižnice…) i organizacije civilnog društva

Koordinator palijativne skrbi i mobilni palijativni tim

Koordinator palijativne skrbi

Koordinator palijativne skrbi-Centar za koordinaciju palijativne skrbi povezuje sve sudionike važne za razvoj i pružanje palijativne skrbi u županiji.  Koordinator sustava palijativne skrbi u županiji je prvostupnik/ca ili magistar/a sestrinstva s dodatnom edukacijom o palijativnoj skrbi koja se prema Mreži javne zdravstvene službe ugovara s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Dio mobilnog palijativnog tima  nije koordinator za palijativnu skrb već je samostalan u svom radu i predstavlja samostalnu  organizacijsku jedinicu. Djeluje zajedno u pružanju i razvoju palijativne skrbi s mobilnim palijativnim timom i drugim sudionicima palijativne skrbi u županiji.

Mobilni palijativni tim

Specijalističku palijativnu skrb pruža mobilni palijativni tim na primarnoj razini zdravstvene zaštite  bolesnicima u njihovom domu kao i  podršku članovima obitelji koji skrbe za bolesnika. Mobilni palijativni tim ima savjetodavnu ulogu uz zdravstvene djelatnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (liječnik obiteljske medicine, patronažna sestra i medicinska sestra u kućnoj njezi), te zajednički s drugim profesionalcima sudjeluje u rješavanju specifičnih potreba. U pružanje cjelovite, interdisciplinarne i multidisciplinarne palijativne skrbi potrebno je u rad tima uključiti i druge članove tima (socijalnog radnika, psihologa, duhovnika i druge profesionalce prema potrebi).

Uloga mobilnog palijativnog tima je da:

• pruža specijalističku palijativnu skrb bolesnicima u njihovom domu: fizičku, psihosocijalnu i duhovnu skrb
• pruža podršku članovima obitelji koji skrbe za bolesnika u samoj skrbi i žalovanju
• ima savjetodavnu ulogu liječnicima obiteljske medicine i medicinskim sestrama u patronažnoj službi i zdravstvenoj njezi u kući
• sudjeluje u zbrinjavanju kompleksnih simptoma i potreba u suradnji s liječnikom obiteljske medicine, sestrama iz patronažne službe i zdravstvene njege i dr.
• pružanje skrbi za palijativne bolesnike 24/7 u suradnji s drugim dostupnim službama
• djeluje multidisciplinarno i interdisciplinarno s drugim službama u osiguravanju kontinuirane i kompletne palijativne skrbi
• sudjeluje u „preuzimanju“ bolesnika iz bolnice na kućnu skrb

PALIJATIVNA SKRB U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI I STACIONARNA PALIJATIVNA SKRB

Palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Obiteljska medicina je temeljna djelatnost u primarnoj zdravstvenoj  zaštiti, koja provodi kurativnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu,  palijativni pristup, opću palijativnu skrb u populaciji za koju skrbi.
U palijativnoj skrbi liječnik obiteljske medicine ne gubi svoju ulogu u skrbi za bolesnika, već svoje djelovanje pretvara u timski rad sa službama specijalističke palijativne skrbi kako bi bile pokrivene sve potrebe bolesnika i obitelji koje nisu samo zdravstvene, nego socijalne, psihološke i duhovne.                            
Patronažne sestre imaju važnu ulogu u općoj palijativnoj skrb zbog dobrog poznavanja obitelji. Njezina je uloga u prepoznavanju palijativnih bolesnika, uključivanju službi palijativne skrbi kao u prepoznavanju potreba te stvaranju cjelovite slike o dinamici cijele obitelji kad nastupi neizlječiva, uznapredovala bolest nekog člana.
Zdravstvena njega u kući  provodi medicinske postupke koji kod palijativnih bolesnika predstavljaju bazu zdravstvene skrbi.

Stacionarna palijativna skrb

Stacionarna  palijativna skrb prvenstveno ima ulogu smještaja bolesnika u ustanovu s ciljem ublažavanja simptoma koji ne mogu biti zbrinuti u kući bolesnika, stabilizacije stanja koje je u pogoršanju te pružanja kratkotrajnog odmora za obitelj koja brine za bolesnika u njegovom domu. U stacionarnim službama palijativne skrbi multidisciplinarnim radom se, osim zdravstvene skrbi, osigurava psihosocijalna skrb bolesniku i članovima obitelji. Iako većina ljudi navodi svoj dom kao preferirano mjesto skrbi, a i smrti, velik broj ljudi provede svoje posljednje dane ili umire u bolnicama. Najčešći razlozi za to su: nezbrinuti simptomi, nemogućnost pružanja kontinuirane 24 satne skrbi od strane obitelji, nedostatak profesionalne pomoći za članove obitelji koji skrbe za bolesnika.  Stoga akutne bolnice najčešće sudjeluju u palijativnom pristupu i općoj palijativnoj skrbi. Stacionarna skrb može biti organizirana kroz nekoliko službi, ovisno o specifičnostima, potrebama i resursima pojedine županije u Hrvatskoj.  
Ustanova za palijativnu skrb-hospicij  je posebna ustanova specijalizirana za pružanje palijativne skrbi.

Odjel palijativne skrbi  je poseban odjel u akutnoj bolnici ili bolnici za produženo liječenje.

Palijativne postelje su postelje u akutnim bolnicama koje omogućuju smještaj bolesnika kojemu je potrebna stacionarna skrb kao i u stacionarima domova zdravlja.

Ostale službe palijativne skrbi

Bolnički tim za palijativnu skrb je podrška profesionalcima, bolesnicima i obiteljima u pružanju palijativne skrbi na odjelima u akutnim bolnicama u slučaju da ne postoji mogućnost za palijativni odjel, sudjelovanje u utvrđivanju zadovoljavanja kriterija šifre Z51.5 uz pacijentove odjelne liječnike. Palijativnu skrb najdjelotvornije pruža interdisciplinarni tim zdravstvenih stručnjaka koji raspolažu znanjima i vještinama u svim aspektima procesa skrbi vezanih uz područje njihove struke. Temeljni tim palijativne skrbi trebao bi se sastojati minimalno od medicinske sestre i doktora medicine  koji su prošli specifičnu edukaciju o palijativnoj skrbi te ga nadopunjuju psiholozi, socijalni radnici, fizioterapeuti i ostali stručnjaci koji mogu biti članovi tima, ali i vanjski suradnici.
Dnevna   bolnica  i ambulanta za palijativnu skrb gdje se pruža  podrška i pomoć bolesnicima koji povremeno trebaju intervenciju u bolnici vezanu za terapiju ili neki medicinski postupak.

TKO JE PALIJATIVNI PACIJENT?

Stručne postavke palijativne skrbi nalažu da se palijativna skrb  primjenjuje paralelno s kurativnom skrbi od trenutka postavljanja dijagnoze potencijalno smrtonosne bolesti pacijentu. Kako samo 10% ljudi umre naglom smrću, to znači da bi palijativnu skrb trebalo osigurati za ostalih 90% ljudi. Budući da je naš sustav palijativne skrbi tek u razvoju i nema dovoljno resursa za tolike potrebe, resurse je potrebno usmjeriti na one pacijente kod kojih je aktivno liječenje završeno, to jest, njihova bolest brzo napreduje usprkos svim pokušajima liječenja. Kod velike većine pacijenata radi se o posljednjih šest mjeseci života.

Prepoznavanje pacijenta

Palijativna skrb po svojoj se prirodi zasniva na suradnji. Pacijenti koji boluju od teških i neizlječivih  bolesti zajedno s obitelji imaju raznolike potrebe za palijativnom skrbi. Pacijent se identificira na osnovu najmanje jednog od ova tri elementa: kliničkih indikatora, intuicije onoga tko identificira, pacijentovog izbora odnosno potrebe tj. alatom za prepoznavanje i zbrinjavanje pacijenata koji potencijalno  trebaju neki oblik palijativne skrbi.
Klinički indikatori: opći indikatori akutne bolesti koja napreduje usprkos svakom liječenju, te specifični indikatori za tri glavne skupine pacijenata potrebitih palijativne skrbi: malignom, zatajenje organa (tjelesnih sustava), staračka demencija.

Opći znakovi progresije bolesti prema terminalnoj fazi

• Pacijent pokazuje obrazac funkcionalnog i fiziološkog propadanja - treba tuđu pomoć́ i čestu zdravstvenu skrb.
• Pacijent pati od potencijalno smrtonosne bolesti, a očekivani životni vijek je 6 -12 mjeseci ili manje.
• Višestruke hospitalizacije ili stručno opravdani prijemi u hitne medicinske službe.
• Progresija bolesti mora biti dokumentirana (fizikalnim pregledom, laboratorijskim analizama, snimkama, nenamjernim gubitkom težine od 10% u posljednjih 6 mjeseci).

Alati za prepoznavanje i zbrinjavanje pacijenata koji potencijalno trebaju neki oblik palijativne skrbi

Primjena navedenih alata osigurat će da se pravovremeno i u većem postotku prepoznaju pacijenti s potrebama za palijativnom skrbi i skrbi na kraju života. Smanjit će trošenje resursa palijativne skrbi na pacijente kojima takva skrb nije neophodna.
SPICT - vodič je za prepoznavanje osoba s povećanim rizikom od pogoršanja i smrti; pomoćni alat prikladan za brzo trijažiranje u svim okruženjima skrbi
GSF-PIG (Gold Standards Framework-Prognostic Indicator Guidance) - temeljni je alat za podršku ranijem prepoznavanju pacijenata koji se približavaju kraju života
CriSTAL -  pomoćni je alat za brzo prepoznavanje u hitnim službama te kod hospitaliziranja
QUICK GUIDE - alat je za pomoć kod uključivanja u registar pacijenata s najvećim potrebama za palijativnom skrbi i skrbi na kraju života (ondje gdje takav lokalni registar postoji)
Kako bi se osigurao što bolji obuhvat ovih pacijenata, u sustavno prepoznavanje treba uključiti što širi krug profesionalaca koji se s njima susreću.

ŠIFRA Z51.5 I  KLJUČNE KOMPETENCIJE U PALIJATIVNOJ SKRBI

Šifra Z51.5

Kad je pacijent prepoznat kao palijativni, korisno je dodijeliti mu MKB-10 šifru koja označava palijativnu skrb (Z51.5). Time pacijent u kliničkom radu i u informatičkom sustavu postaje prepoznatljiv.
Potpisivanje informiranog pristanka pacijenata na izvođenje pojedinih medicinskih postupaka standardni je dio bolničkog rada. Prelazak pacijenta s kurativnog na pretežno palijativni način skrbi znači nešto posve drugo, to jest, prestanak s postupcima u svrhu izlječenja koje dokazano više nije moguće  te usmjeravanje na postupke koji ublažavaju simptome i poboljšavaju kvalitetu života. Radi se o odluci koju je liječnicima teško donijeti, i zato je važno osnažiti ih dokumentima koji su doneseni na razini bolnice i koji standardiziraju postupke u vezi te teške odluke.

U drugome dijelu  Bijele knjige koju je iz dalo Europsko udruženje za palijativnu skrb (EAPC) Claudia Gamondi, Philip Larkin i Sheila Payne detaljnije opisuju deset ključnih interdisciplinarnih kompetencija u palijativnoj skrbi.

Deset ključnih kompetencija u palijativnoj skrbi su:

1. Primjenjivati ključne komponente palijativne skrbi u okruženju u kojem se pacijenti i njihove obitelji nalaze.
2. Omogućiti pacijentu da se tijekom cijele bolesti osjeća što udobnije.
3. Udovoljiti pacijentovim psihološkim potrebama.
4. Udovoljiti pacijentovim socijalnim potrebama.
5. Udovoljiti pacijentovim duhovnim potrebama.
6. Odgovoriti na potrebe obiteljskih njegovatelja u odnosu na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve skrbi za pacijenta.
7. Odgovoriti na izazove povezane s kliničkim i etičkim odlučivanjem u palijativnoj skrbi.
8. Provoditi koordinaciju sveobuhvatne skrbi i interdisciplinarni timski rad u svim okruženjem ma u kojima se pruža palijativna skrb.
9. Razvijati interpersonalne i komunikacijske vještine primjerene palijativnoj skrbi.
10. Razvijati samosvijest i kontinuirano se profesionalno usavršavati.

VOLONTERI, USTANOVE U KULTURI I UDRUGE CIVILNOG DRUŠTVA U PALIJATIVNOJ SKRBI

Volonteri imaju dragocjenu i humanu ulogu u razvoju i pružanju palijativne skrbi. Udruge za palijativnu skrb i volonteri doprinose kvaliteti palijativne skrbi, njihov rad ima potpunu vrijednost i smisao samo ako djeluju kao dio sustava palijativne skrbi. Volonteri mogu doprinijeti u razvoju i djelovanju svih razina i službi palijativne skrbi, bilo da borave s bolesnikom u ustanovi ili u kući bolesnika ili da pomažu obitelji. Volonteri također doprinose  razvoju palijativne skrbi u lokalnoj zajednici i sudjeluju u podizanju svijesti građana o palijativnoj skrbi.
Uloga volonterskih  udruga  se sve više prepoznaje, volonterstvo se pokazuje kao jedan od alata za razvoj, jačanje i održivost zajednica u kojima živimo.
Uloga ostalih članova vrijednih suradnika, ponekih kulturnih ustanova, udruga civilnog društva… višestruko je hvale vrijedna ovdje spomena. Npr: uloga Knjižnog kutka na Odjelu palijativne skrbi. KNJIGA…koja im je sada, u ovakvom teškom stanju, zaista NAJBOLJI PRIJATELJ… djelujemo na poboljšane kvalitete života u teškim stanjima palijativnih bolesnika  kao i  njihovih obitelji.

Danas je na Trgu dr. Franje Tuđmana u Našicma akcijom savjetovanja i preventivnim mjerenjem krvnog tlaka i razine šećera u krvi obilježen Dan mimoza - nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice.

Akciju je organizirala Opća županijska bolnica Našice i Podružnica hrvatske udruge medicinskih sestara Opće županijske bolnice Našice. Na postavljenom štandu na trgu su svi zainteresirani sugrađani mogli dobiti savjete od medicinskog osoblja Opće županijske bolnice Našice, dijeljeni su promotivni letci o ovoj bolesti, a mogli su i prekontrolirati krvni tlak i razinu šećera u krvi.

Na akciju se odazvao veliki broj sugrađana, a sudjelovali su i volonteri Udruge „Otvoreno srce”.

Hrvoje Šimić ravnatelj Opće županijske bolnice Našice o akciji je izjavio.

„Ponovno našička bolnica izlazi u svoju lokalnu zajednicu kao što smo i prije najavili. Bolnica, liječnici, medicinske sestre nerade svoj posao samo unutar ustanove nego sudjelujući s drugim volonterskim udrugama i svim drugim institucijama promovira i obilježava sve one značajne dane po pitanju zdravstva. Tako ovih dana obilježavamo dane borbe protiv raka grlića maternice. Naravno na ovaj način ukazujemo na važnost redovitih pregleda u smislu prevencije, odnosno ranog otkrivanja raka vrata maternice. Također ako se otkrije bolest i mora uslijediti kirurška operativna usluga bolnice da upoznamo građane na ovaj način sa svim onim što mi radimo, samim mjerama prevencije i liječenja svih malignih bolesti, a upravo ono što je vrlo često karcinom grlića maternice. Imamo i novinu u bolnici, za sve novootkrivene bolesnike koji boluju od malignih bolesti postoji mogućnost potpore u vidu onkološke psihoterapije. Zahvaljujem se pomoćnici za sestrinstvo Zvjezdani Gvozdanović, rukovoditeljici odjela ginekologije doktorici Blaženki Žužanić – Klapan i svim liječnicama i medicinskim sestrama koje su se priključile ovoj akciji.”

Anđelko Cvjetović predsjednik Udruge „Otvoreno srce” o sudjelovanju akciji je rekao.

„U višegodišnjoj suradnji s bolnicom preko Udruge „Otvoreno srce” i Srednje škole „Isidora Kršnjavoga” dobili smo poziv da se danas okupimo ovdje na obilježavanju dana prevencije raka maternice. S razredom 4b opće gimnazije smo došli i odazvali se. Napravili smo preglede, izmjerili tlak, i šećer u krvi, malo porazgovarali s medicinskim osobljem. Vjerujem da je ovo jedan lijepi izvan nastavni oblik suradnje s institucijom Opće županijske bolnice Našice. Također ovo je jedna dobra motivacijska gesta našim mladim ljudima da i druge motiviraju da dolaze na preventivne preglede u bolnicu i takve akcije, da brinu o svome zdravlju, da se bave zdravim životom kako bismo mogli imati zdravu zajednicu i razvijati dalje u svakom pogledu dobre i kvalitetne projekte.”

Nakon nekoliko godina, našičkoj je bolnici vraćen predznak osnivača, Osječko-baranjske  županije.

Bolnica je pod imenom Opća županijska bolnica djelovala od 1994. pa do 2014. godine, kada je ime mijenjano u Opća bolnica Našice, a zakonom o sanaciji osnivačka prava privremeno prenesena na državnu razinu. Naša je županija, kao osnivač ustanove, niz godina odlučivala o ključnim odlukama te raspoređivala decentralizirana sredstva za izgradnju, opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom te ulagala u razvoj kadrova koji kvalitetno i kontinuirano pružaju zdravstvenu skrb za sve naše korisnike. Izuzetno je važno napomenuti da je uz KBC Osijek, koji je državna institucija, Opća županijska bolnica Našice, jedina i najveća bolnička institucija naše županije. Našičkoj bolnici gravitira oko 70 000 tisuća građana iz naše, ali i okolnih županija, a vrijedno je spomenuti da ne bilježimo statistički pad broja usluga niti broja porođaja, neovisno o demografskom kolapsu u cijelom našem okruženju. U narednom periodu očekujemo daljnja ulaganja u našu bolnicu od strane ministarstva, županije i grada, kao i nastavak uspješne suradnje sa gospodarstvenicima, udrugama, volonterima te svim predstavnicima lokalne samouprave koji, na bilo koji način, gravitiraju našičkoj bolnici!

Ravnatelj OB Našice:
Hrvoje Šimić, dr. med., spec.
fizikalne medicine i rehabilitacije

Ovih je dana u Opću bolnicu Našice dostavljen i isporučen jedan od najmodernijih uređaja za izvođenje digitalne mamografije.

Dosadašnji mamograf je bio star oko 25 godina i od svibnja prošle godine je zbog kvara izvan upotrebe te smo od tada ovu pretragu izvodili na posuđenom uređaju iz Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije, čijoj upravi se ovom prigodom još jednom zahvaljujemo. Mamograf je neophodan i u kombinaciji sa UZV-om dojke, nezamjenjiv za rano otkrivanje karcinoma dojke. Ovaj najsuvremeniji uređaj će omogućiti puno brže i preciznije izvođenje ove izuzetno važne dijagnostičke pretrage, a vrijedan je oko 1.1 milijun kuna. Sredstva je u cijelosti osigurala Osječko-baranjska županija i to rebalansiranjem sredstava koja su ostala dostupna nakon što je Ministarstvo zdravstva odlučilo sufinancirati nabavku CT-a za našu bolnicu.

Nakon kraće obuke i upoznavanja s tehničkim karakteristikama, uređaj će započeti s radom.

Zahvaljujemo se na podršci i razumijevanju te financijskim sredstvima osnivaču Osječko-baranjskoj županiji na čelu sa županom gosp. Ivanom Anušićem, a također i ministru zdravstva prof.dr.sc. Milanu Kujundžiću na izdanoj suglasnosti za nabavu ovog uređaja, ali i na svemu što čini za našu ustanovu i korisnike njenih usluga.

Ravnatelj OB Našice:
Hrvoje Šimić, dr. med., spec.
fizikalne medicine i rehabilitacije

U mjesecu prosincu sa radom će započeti nove subspecijalističke ambulante u sklopu kirurškog odjela Opće bolnice Našice.

Nastavak dobre suradnje i svih poveznica sa KBC Osijek, rezultirao je dogovorom o početku rada neurokirurške te vaskularne ambulante u prostorima naše bolnice. Liječnici iz KBC-a će sukladno potrebama i broju naručenih pacijenata dolaziti k nama, a na taj način ćemo uvelike olakšati pacijentima sa našeg područja dostupnost za ove uske specijalnosti. Također, je važno spomenuti i uštede na vremenu i troškovima prijevoza za korisnike naših usluga. Pacijenti se za pregled u prosincu mogu  naručiti na info pultu Opće bolnice Našice. Naravno da ćemo sukladno potrebama, ubuduće nastojati dodatno proširiti dijapazon deficitarnih specijalističkih i subspecijalističkih usluga, sukladno potrebama pacijenata sa našeg područja.

Velika je novost na odjelu kirurgije korištenje kratkotrajne inhalacijske anestezije kojom se postiže bezbolno izvođenje do sada izuzetno neugodnih i bolnih zahvata kao što su reponiranje luksiranih zglobova, repozicije koštanih prijeloma te još čitav niz manjih kirurških zahvata.

Na odjelu ginekologije započelo je izvođenje uroginekoloških operativnih zahvata, zbog kojih su mnoge naše pacijentice do sada odlazile u druge bolničke ustanove. Radi se o operacijama kojima se rješava problematika inkontinencije urina i zbrinjavanje defekata zdjeličnog dna. Na ovaj način našička bolnica prati najnovije trendove u rješavanju navedene problematike.

Ravnatelj OB Našice:
Hrvoje Šimić, dr. med., spec.
fizikalne medicine i rehabilitacije

Danas je u Opću bolnicu Našice pristigla vrlo vrijedna donacija iz Njemačkog grada Verla.

Radi se o donaciji bolničkih kreveta, raznih ortopedskih pomagala, bolničkog namještaja, potrošnog materijala te tekstila i posteljine. Važno je istaknuti da je ovo već treća donacija nakon 2013. godine te travnja ove godine od strane gospođe Sussane Grund te gospodina Ivana Nikolaševića.

Ovim putem im se zahvaljujemo u ime uprave i djelatnika bolnice te u ime svih korisnika naših usluga.

Također, zahvaljujemo se tvrtki Balog d.o.o. koji je izvršila transport te Nataši Žagar, medicinskoj sestri koja je uvelike pripomogla u kontaktu i komunikaciji s našim donatorima iz Njemačke.

Ravnatelj OB Našice:
Hrvoje Šimić, dr. med., spec.
fizikalne medicine i rehabilitacije

Odnedavno je kroz bolnički informacijski sustav integriran novi modul eNovorođenče, instaliran je u probni rad dodatak LIS-laboratorijskom informacijskom sustavu, a u tijeku je i završna faza uvođenja RIS-radiološkog informacijskog sustava.

Modul eNovorođenče ima za cilj omogućiti elektroničku prijavu poroda čime se postiže povezanost informatičkog sustava bolnice, HZZO, ordinacija pedijatara i liječnika obiteljske  medicine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te Ministarstvo uprave.

Puni opseg ove usluge zaživjeti će skorom odlukom Ministarstva uprave. LIS i RIS će uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete rada, ubrzanju procesa rada, ali omogućiti i značajne uštede kroz bolju kontrolu, nepotrebno ponavljanje pojedinih dijagnostičkih postupaka i pretraga te smanjivanje izvođenja  nepotrebnih pretraga poštujući stručne protokole.

Posebnost RIS-a je da ćemo osim unutarnjeg boljeg povezivanja, biti integrirani sa KBC Osijekom i njihovom radiologijom, a uskoro bi trebalo započeti povezivanje radioloških sustava slavonskih bolnica.

Naravno da će dobrobit ovih novosti uvelike osjetiti i korisnici naših usluga koji će na ovakav način dobiti kvalitetniju, sigurniju i bržu zdravstvenu uslugu.

Ravnatelj OB Našice:
Hrvoje Šimić, dr. med., spec.
fizikalne medicine i rehabilitacij

Povodom proslave dana sv. Nikole, bolnicu Našice i dječji vrtić Bubamara posjetila je predsjednica DND-a Darija Vlajnić koja je uz svoje tradicionalne zamaskirane suradnike sv. Nikolu i krampusa i ove godine obišla malene te ih poklon paketićima razveselila.

U bolnici je upriličen prijem kod ravnatelja Hrvoja Šimića, nakon čega su posjetili odjel pedijatrije i bolesnoj djeci darivali slatkiše. Dobrodošlicu su im poželjeli također doktorica Wolf te osoblje odjela koji su također dobili slatkiše, ali i šibe od krampusa.

Na inicijativu rukovoditeljice Odjela za psihijatriju našičke bolnice Snježane Vondraček, dr. med., spec. psihijatra i Božidara Popovića, dr. med., spec. psihijatra održan je sastanak sa rukovoditeljima i predstavnicima dijagnostičkih odnosno terapijskih djelatnosti naše ustanove. Zaključeno je da uz dosadašnje terapijske mogućnosti postoji velika potreba za dopunjavanjem sa novom terapijskom disciplinom odnosno psihoonkološkim tretmanom kod svih pacijenata kod kojih je novootkrivena maligna bolest.

Promišljanje inicijatora ove zamisli utemeljeno je na višegodišnjoj tradiciji programa oporavka u okviru Dnevne bolnice Odjela psihijatrije Opće županijske bolnice Našice te od 2018. godine pokrećemo dodatni psihoonkološki program za pacijente s onkološkim bolestima.

Nakon otkrivanja i postavljanja dijagnoze malignog oboljenja naši će pacijenti, uz svoj dobrovoljni pristanak, imati mogućnost priključenja programu.

Program je nastao poradi potrebe integracije i suradnje među odjelima naše bolnice,  na dobrobit i korist našim pacijentima, podižući time kvalitetu rada naše ustanove.   

Tokom trotjednog programa rada sudionici će interaktivno participirati u su-kreiranju načina i mogućnosti psihološke i psihoterapijske potpore i podrške.

Program je utemeljen na snazi zajedništva skupine, dijalogu u grupi usmjerenima na resurse i potencijale osobe, sudjelovanju u participiranju dostižnih osobnih ciljeva, te kreativnosti koja proizlazi tokom tog procesa.

Ravnatelj OB Našice
Hrvoje Šimić, dr. med., spec.
fizikalne medicine i rehabilitacije

U Općoj bolnici Našice održana tribina o djelovanju Ratne bolnice Našice i o preventivnim pregledima hrvatskih branitelja.

Tribina je organizirana u povodu Dana sjećanja na žrtve Vukovara. Na tribini su bili djelatnici Opće bolnice Našice, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i gradonačelnik grada Našica Josip Miletić. Na početku tribine sve nazočne je pozdravio ravnatelj Opće bolnice Našice Hrvoje Šimić koji je naglasio kako je važno obilježavati ovakve dane, kao i prisjetiti se na ovakav način svih onih koji su svojim radom u bolnici u Našicama itekako doprinosili.

„U povodu obilježavanja jedne od najvećih tragedija u povijesti stvaranja Hrvatske države, Dana sjećanja na žrtve Vukovara održali smo ovu tribinu u kojoj je naglasak bio na djelovanju Ratne bolnice Našice kao i vrlo važnih preventivnih pregleda hrvatskih branitelja. Veliko mi je zadovoljstvo što nas se okupio ovakav broj, što su došli predstavnici svih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici pojedinih bolničkih odjela te što nam je tu kao gost bio i gradonačelnik Josip Miletić. Bolnica Našice će i dalje prigodno obilježavati sve datume koji su vezani uz Domovinski rat i nećemo dopustiti da se sve te činjenice i sva ta zbivanja zaborave. Cilj nam je također podizanje kvalitete svih svojih prostora, kadrova i opreme." -naglasio je ravnatelj Hrvoje Šimić.

Par riječi prije predavanja, rekao je i gradonačelnik grada Našica Josip Miletić koji je također pohvalio bolnicu i sve djelatnike koji su onda u ratna i teška vremena radili punim plućima, a tako čine i do današnjeg dana.

„Ovih dana, kada nam je svima vjerujem u mislima najteži period u Domovinskom ratu, pad Vukovara, svakako se trebamo sjetiti i svih onih ljudi koji su radili u ovoj našoj našičkoj, tada ratnoj bolnici. Naša bolnica i dalje, evo puni niz godina i nakon rata, nastavlja s jednim kvalitetnim radom, a prije svega s preventivnim pregledima branitelja i to je nešto na što pozivamo sve branitelje da se u to uključe.“ - rekao je među ostalim gradonačelnik Josip Miletić.

O prvoj temi djelovanja Ratne bolnice Našice, izlaganje je održala pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Zvjezdana Gvozdanović, koja je na osnovi prikupljenih dokumenata, fotografija i izjava svjedoka tih vremena ispričala kako je djelovala ratna bolnica Našice za vrijeme Domovinskog rata.

"U tim teškim vremenima suterenske prostorije bolnice oko kuhinje su se morale pretvoriti u operacijske sale jer je postojala opasnost od zračnih napada, a prije oslobođenja vojarne u Našicama i topničkih napada. Pošto bolnica nema podrum, koristili smo tada podrumske prostorije hotela „Park“ gdje su bili stacionirani ranjenici. Moramo naglasiti kako su se u bolnici u Našicama, u Domovinskom ratu zbrinjavani ranjenici sa svih bojišta Slavonije i Baranje.

O preventivnim pregledima branitelja koji se odvijaju u Općoj bolnici Našice izlaganje je održala doktorica Ljiljana Hodak koja je tom prilikom istaknula:

„Početkom godine dobili smo dopis iz Ministarstva branitelja da će početi sistematski pregledi branitelja i u našoj županiji. Tako smo dobili popis od 710 branitelja koje je trebala obraditi bolnica u Našicama, a sa sistematskim pregledima počeli smo 15. svibnja. U početku smo imali preglede od dva branitelja dnevno, jer imamo hodogram što sve moramo napraviti u sistematskom pregledu branitelja, ali kada smo uvidjeli da tim tempom nećemo moći napraviti preglede svih branitelja koji su nama poslani povećali smo na pet branitelja na dan. Do sada smo obradili 429 branitelja, a još je naručeno 92. Sistematski pregled branitelja počinje ujutro u sedam sati gdje idu na vađenje krvi, zatim radimo ultrazvuk trbuha i prostate, nakon toga rendgen srca i pluća, EKG i na koncu se skupljaju svi nalazi i dolaze kod interniste. Na kraju internista, nakon obiteljske anamneze, prekontrolira te daje preporuke da li branitelj treba nastaviti nekakve druge pretrage ili specijalističke preglede. Ako je nešto hitno naš internist zove mene kao koordinatora i ja dogovaram pretrage i preglede u našoj bolnici. Imamo i dobru suradnju s Kliničkom bolnicom Osijek tako da s njihovim koordinatorom dogovaramo i tamo preglede ako se za to ukaže potreba. Problemi na koje najčešće nalazimo su povećanje prostate, oštećenje jetre, povišenih nalaza štitnjače i povišeni šećer u krvi. To su bolesti koje se javljaju nakon stresa, rat je bio prije 25 godine, ali taj stres se samo povećava. Ovom prilikom bih pozvala sve branitelje da se odazovu pregledu kada ih se pozove.“